High-Performance Computing ili Super-računala su računala koja u izuzetno kratkom vremenu mogu obraditi nama nezamislivu količinu podataka te su nužna kako bismo razumjeli i odgovorili na važne znanstvene i društvene izazove. Osnovni cilj je povećati vrijednost svojih podataka i ubrzati reakciju na odgovor tržišta, pa osim osim u znanstvenim poljima mnoge tvrtke traže rješenja za visoke performanse (HPC) za rješavanje sve složenijih problema, brzo i isplativo.
Kod HPC-a postoje tri ključne komponente koje čine računalne sustave visokih performansi: klaster računala, mreža i sustav za pohranu.

HPC je izvorno razvijen za računalno intenzivne operacija u znanstvenim područjima kao što su nuklearno modeliranje, predviđanje vremena i klime, astrofizika i temeljna istraživanja u kemiji i biologiji.

Ali danas je to sve češći alat koji se primjenjuje na širok raspon velikih izazova u poduzećima, društvu i strojnom učenju u mnogim industrijama. Karakteristike HPC infrastrukture su višejezgreni procesori, veća količina memorije po ugrađenoj jezgri procesora, velika memorijska propusnost, korištenje brze memorije, osiguravanje istovremenog paralelnog pristupa datotekama, brza i pouzdana pohrana podataka.
U ožujku 2017-te godine Europska komisija pokrenula je inicijativu EuroHPC, koju je do sada podržalo 13 država članica i kojom se do 2020. godine planira uložiti milijardu eura za izgradnju i uspostavu vrhunske infrastrukture za računalstvo visokih performansi (HPC) i velikih podataka u cijeloj Europi. Od toga će doprinos EU iznositi približno 486 milijuna eura, a države članice i pridružene zemlje uložit će sličan iznos.
Japansko superračunalo Fugaku izbilo je na prvo mjesto top ljestvice najbržih uređaja te vrste, obavivši 2,8 puta više izračuna u sekundi nego drugoplasirano IBM-ovo superračunalo Summit (415,53 naspram 148,6 teraflopsa ). Fugaku koristi Fujitsuov 48-jezgreni A64FX sustav-na-čipu procesor, a to je ujedno i prvi put da računalo bazirano na ARM procesorima dolazi na vrh liste najbržih superračunala na svijetu.

ARM procesori koriste skraćeni skup instrukcija (Reduced Instructions Set, RISC), što im omogućava solidne performanse u malom pakiranju i malu potrošnju energije i ta je tehnologija zaslužna za strelovit razvoj pametnih telefona i tableta. Fugaku bi trebao biti u potpunosti operabilan u idućoj fiskalnoj godini, a zasad je korišten na eksperimentalnoj osnovi za istraživanje bolesti COVID-19, uključujući dijagnostiku, simuliranje širenja virusa SARS-CoV-2 te učinkovitosti nove japanske aplikacije za praćenje širenja novog koronavirusa.

Tri ključna KPI-a (Key Performance Inidcator) su definirana kod razvoja Fugaku superračunala.
